[Sele]

Hajmo forumasi da skpimo sto vise podataka o nasoj MZ:
Ja skupljam te podatke ali mozda neko nesto zna sto nisam uspio zapisati ili saznati.

[Sele]

Haajmo raja,jeli iko cuo za Hasirevice,sadasnji pasici,pricalo se da su gore postojali neki ducani koji su se zvali Hasirevica kahve,pa za staru stevinu kucu izmjestita Opcina u ratu;Opcina Cazin,predsjednik,Ale Skrgic,pa sta znamo o mjestanima koji nsu ucestovali u NOB 1941-1945;pa imamo mjestana sa velikim cinovima,hoceli neko krenuti.

[Enver N]

Bravo Sele! Cestitke za ovu temu. Provjericu neke podatke pa cu napisati kasnije. Ovo da je opstina bila u sadasnjoj Stevinoj kuci to mi je poznato i to je tacan podatak. Volio bih znati u kom periodu? Od kada do kada? Sve malo detaljnije... Volio bih da se malo svi angazujemo oko ove teme ( I svih ostali naravno! ) da saznamo malo vise o nasem Liskovcu... Idemo raja, popricajte sa starijima i saznajte neki detalj, napisite, sve ce nam biti od koristi... Hvala svima!

[Nirfet]

Bravo Sele! Cestitke za ovu temu. Provjericu neke podatke pa cu napisati kasnije. Ovo da je opstina bila u sadasnjoj Stevinoj kuci to mi je poznato i to je tacan podatak. Volio bih znati u kom periodu? Od kada do kada? Sve malo detaljnije... Volio bih da se malo svi angazujemo oko ove teme ( I svih ostali naravno! ) da saznamo malo vise o nasem Liskovcu... Idemo raja, popricajte sa starijima i saznajte neki detalj, napisite, sve ce nam biti od koristi... Hvala svima!

Upravo tako! I ja sam kontao da bi trebali makar iz usmenih predavanja onih najstarijih mjestana koji jos zive izvuci sto vise informacija o nasem kraju u proslosti. Nazalost skoro pa nista ne postoji sto je pisano zato grijeh je pustiti stare generacije da izumru bez da iz njih ne izvucemo informacije! Ne znam da li se u maticnim uredima vode kakve evidencije koje bi bile od koristi osim sto bi se odnosilo na broj stanovnika!? Ja nazalost ne zna puno, sve do sada sto sam nasao uvezao sam u ovaj clanak, pa ako ko ima sta da doda neka prica!

Clanak o liskovcu:
http://bs.wikipedia....iskovac_(Cazin)

Trebalo bi ga preurediti ali treba jos novih informacija jer ne isplati se dirati ako se nema sta dodati

[ibroskokovi]

LISKOVAC i njegovo bogasto sa kamenom
LISKOVACKI DRAGULJ


JEDAN OD DESETAK RUDNIKA


KAMEN SPREMAN ZA UGRADNJU


OBRAĐIVAC KAMENA
Mjestani mjesne zajdnice Liskovac vec od davnina po izdavanju licne karte su bili osudeni sa velikom putnom torbom da potraze opstanak negdje na zapadu.
Mjestani nase mz popunjavaju 3% radni mjesta 7% pemzionera, 60% diaspore, a 30% mjestana je osudjeno na poljoprivredu i nadnicarske radove.
Brdovito podrucije cijele mjesne zajednice je idealno samo za uzgoj sitne i krupne stoke, ali su mjestani bili osudeni da se bore za bolju buducnost, bolja i skuplja radna mjesta, tako da su otkrili da se ispod Liskovca nalazi kvalitetan slojeviti kamen koji je jos dobijo naziv Liskovacki kamen (Plocas).
Ko je mogao da zamisli da ce iz mjesne zajednice svaki sedmice odlaziti desetak slepera naseg produkta Liskovackog dragulja diljem Europe: Slovenija, Hrvatska, Italija, Austrija, Njemacka.
Mnoga domacinstva pocinju sa povrsinskim kopovima i ostvaruju prve kapitale trenutno u Liskovcu ima desetak povrsinski kopova gdje je preko sezone zaposleno vise od 50 radnika. Da bi biznis dozivio pravi cvat mjestani su i u zimskom periodu organizovali posao preko cijele zime obraduju kamen koji je dobio naziv Klesani liskovacki kamen koji dostize cijenu preko 300 Km za jedan kubik meter .Liskovacki kamen Plocas koristi se u gradevini u cijeloj Europi za oblaganje zidova gdje se koristi kamen od 2-3 cm debljine za zidanje kameni stubova gdje se koristi 8cm debljine za Kaldrmu prilaz stambenim obijektima ograde oko stambeni objekata.
Liskovacki kamen se dijeli po kvaliteti boji i debljini.
boja: bijeli, crveni, i zeleni
debljina: od 2-20cm
Prema istrazivanju strucnjaka iz Italije i Njemacke koji su u vise navrata posijetili Liskovacke povrsinske kopove i odnosili uzorke vracali su se sa pozitivnim razultatima da Liskovacki kamen spada medu najkvalitetnije vrste kamena na svijetu. Mjestani mz su prezadovoljni biznisom ali trnutno nemogu zadovoljiti trziste tako da e na narudzbu ceka i po mjesec dana..




Liskovac se nalazi na sjeverozapadu republike Bosne i Hercegovine i pripada opštini Cazin. U Liskovac spadaju osim centra i okolni zaseoci: Abdići, Bajrektarevići, Beganovći, Čajići, Čovići, Delanovići, Miskići, Mujakići, Šarići i Škrgići. Po reljefu ovo područje je brdovito i šumovito. Najviše brdo je Banda sa preko 500 metara nadmorske visine a ujedno je i najviša tačka na području Cazinske opštine. Infrastrukturu sačinjavaju jedna osnovna škola, dvije džamije, par prodavnica, ambulantna stanica, veterinarska apoteka, pošta, asfaltni put preko Begovih Kafana u pravcu Cazina i preko Kudića u pravcu Velike Kladuše, kao i vodovodna, električna i telefonska mreža. Po popisu stanovništva iz 1991 godine Liskovac je imao 3340 stanovnika, od kojih su 99% Bošnjaci. Prema današnjim procjenama Liskovac trenutno ima 4000 stanovnika.

Istorija




Prilikom iskopnih radova 1980 godine za zgradu nove osnovne škole pronađeni su ostatci crkve iz 12. vijeka, što dokazuje da je područje Liskovca još tada bilo naseljeno. Arheološki nalazi su pohranjeni u muzeju Bihać.
Na ovim prostorima oduvjek se lomio sukob civilizacija a na to ukazuju mnoge tvrđave koje su sagrađene i koje su postojale i prije dolaska turaka na ove prostore. Jedna od njih je i kula "Gračanica" koja se nalazi u Liskovcu, a smještena je na samom izvoru potoka Gračanica. Kula Gračanica je bila odbrambenog karaktera i ispod nje je pećina koja je povezana podzemnim kanalima sa kulom, a vjeruje se i da je povezana sa tim podzemnim tunelima sa gradom "Peć" (danas Pećigrad).
Kula Gračanica, kula Radetina, i kula Bišovac nalaze se u trokutu i one su imale namjenu da obezbjeđuju grad Mutnik koji se nalazio u samom središtu tog trokuta. U to vrijeme je katolička vlastela držala grad Mutnik koji je važio za najveću utvrdu u tom području sve do dolaska turaka krajem 14. vijeka.
Dolaskom turaka na prostor Krajine ovaj kraj je bio nenaseljen više od 100 godina i služio je kao tampon zona između Turske i Ugarske. Tada je kula Gračanica služila kao vojnička kasarna u kojoj su boravili naoružani graničari i obezbjeđivali granice Osmanskog carstva.

Ekonomija



Mještani Liskovca popunjavaju 3% radnih mjesta 7% penzionera, 60% diaspore, a 30% mještana bavi se sa poljoprivredom i nadničarskim poslovima. Brdovito područije cijele mjesne zajednice je idealno samo za uzgoj sitne i krupne stoke, ali su mještani bili osuđeni da se bore za bolju budućnost, tako da su otkrili da se ispod Liskovca nalazi kvalitetan slojeviti kamen. Mnoga domaćinstva počinju sa površinskim kopovima i trenutno u Liskovcu ima desetak površinski kopova gdje je preko sezone zaposleno vise od 50 radnika. Da bi posao doživio pravi procvat mještani su i u zimskom periodu organizovali posao s tim da preko cijele zime obrađuju kamen koji je dobio naziv "Klesani Liskovački Kamen" i dostiže cijenu preko 300 Km za jedan kubični meter. Liskovački kamen koristi se u građevini po cijeloj Evropi za oblaganje zidova. Kamen od 2-8 cm debljine koristi se za zidanje i oblaganje zidova,a deblji od 8cm za kaldrmu prilaz stambenim obijektima i ograde oko stambeni objekata. Liskovacki kamen se dijeli po kvaliteti boji i debljini.
Boja: bijeli, crveni, i zeleni
Debljina: od 2-20cm
Prema istraživanju stručnjaka iz Italije i Njemačke koji su u više navrata posijetili Liskovačke površinske kopove i odnosili uzorke vraćali su se sa pozitivnim razultatima da Liskovački kamen spada među najkvalitetnije vrste kamena na svijetu.


Obrazovanje

U Liskovcu se nalazi jedna Osnovna Škola koja djeluje kao samostalna osnovna škola formirana 01.01.1982. godine. Do tada je dijelovala kao područna škola u sastavu osnovne škole Pećigrad. Škola je registrovana kod osnovnog suda u Bihaću. Počela je sa radom 1944. godine, kao četvororazredna. Te prve školske godine nastavu je pohađalo 49 učenika upisani u prvi razred. Prvi učitelj bio je Jušić Mehmed, a nastava se izvodila u mektebu. Tek 1955. godine napravljena je školska zgrada i dijelovala kao četverorazredna škola. Nastavu od petog do osmog razreda učenici su pohađali u Pećigradu.
1980. godine u akciji 1000 škola u BiH napravljena je nova školska zgrada kojom su postignuti svi uslovi za organizovanje nastave od 5 do 8 razreda. Školska zgrada u Liskovcu i kao relativno nova pretrpjela je velika oštećenja u proteklom bratoubilačkom ratu. Naime škola se nalazila na liniji između sukobljeni strana, te duži period služila kao kasarna i izbijeglički centar.
Zahvaljujući angažavanosti radnika škole, od završetka rata do danas dobar dio oštećenja na školi je saniran, tako da škola sada ispunjava osnovne higijenske i estetske uslove za normalno odvijanje nastave. Međutim još uvijek postoje veliki problemi koje bi u što skorije vrijeme trebalo riješiti, a koje škola nemože sama bez veće pomoći nekog sa strane. Ti problemi su uglavnom: zastarijeli radiatori centralnog grijanja, nedostatak školskog namiještaja, nedostatak nastavni sredstava itd.
U sastavu škole radi jedna područna škola, četverorazredna škola u Krivaji. Školska zgrada u Krivaji je potpuno nova. Useljenjem u novu školsku zgradu učenici imaju sve uslove(prostorne i higijenske) za normalno odvijanje nastave. Jedino nedostaje jedan dio nastavni sredstava i pomagala. Školsko područije sa kojeg dijeca pohađaju nastavu u Liskovačkoj školi obuhvata mijesne zajednice Liskovac i Krivaju te dijelove mijesne zajednice Pećigrad, Šturlić i Šumatac.

Kultura





Na inicijativu miještana MZ Liskovac, tačnije Nuhanović Hasana i predsjednika
MZ Liskovac Miskić Alage, došlo se na ideju o osnivanju KUD-a.
Podršku osnivanja KUD-a dodatno su pružili Mujadžić Hasib zvani Hasko i koreograf Ćataković Ibrahim.
Prvi sastanak po tom pitanju (osnivanje KUD-a) održan je 13.11.2006. god gdje se sastao inicijativni odbor da razmotre način osnivaja.
Naredni sastanak je zakazan za 20.11.2006.god kojem se odazvalo neočekivan broj miještana, što je pokazalo veliku zainteresovanost za osnivanje KUD-a.
Istog dana održana je i skupština KUD-a, na kojoj je izabran upravni odbor, predsjednik skupštine, predsjednik KUD-a, predsjednik upravnog odbora, te blagajnik-sekretar.
Za predsjednika skupštine postavljen je Hajduković Muamer, predsjednik KUD-a Čović Mustafa, predsjednik upravnog odbora Miskić Alaga, sekretar KUD-a Sinanović Safet.
Ubrzo po osnivanju KUD-a Liskovac tačnije 27.11.2006.god u posjet KUD-u stigla je ekipa BH radija 1 gdje je snimljena emisija „ Selu u pohode“.
Također svoj prvi nastup imali su članovi izvorne sekcije u Velikoj Kladuši tačnije 25.11.2006.god svi članovi KUD-a su pristupili s velikom ozbiljnošću i željom za radom u svojim sekcijma u koje su izabrani.
KUD Liskovac trenutno broji oko 100 članova što aktivnih i nešto manjim brojem pasivnih članova.
Raspoređeni su u više sekcija: Izvorna sekcija u kojoj se nalaze najstariji članovi, folklorna sekcija, muzička, dramska i ritmička.
KUD Liskovac prvenstveno se bavi očuvanjem tradicije,običaja i obižaja naše MZ kao i šire.
Do sada smo imali par nastupa kako u našem kantonu tako i van njega.
Jedan takav nastup van kantona je festival u Vučkovcima općina Gradačac, koji je održan 31.juna.2007.god.
KUD Liskovac kao i sva ostala KUD-a na općini ima poteškoće u finansiranju.
Jedan od načina samog finansiranja je članarina naravno tu je i poneka donacija od naših mještana što je jako bitno.
Jedan od glavnih donatora KUD-a Liskovac je Miskić Fikret – Maći. On je jedan od donatora koji je dosada novčano najviše pomagao KUD-u.
Pozivamo sve ljude, naše mještane kako u dr?avi tako i u dijaspori da svojim prilogom podpomognu u razvoju i što kvalitetnijem radu KUD-a Liskovac, kako bi mogli da što bolje predstavimo našu MZ i šire. Hvala.

[ibroskokovi]

Upravo tako! I ja sam kontao da bi trebali makar iz usmenih predavanja onih najstarijih mjestana koji jos zive izvuci sto vise informacija o nasem kraju u proslosti. Nazalost skoro pa nista ne postoji sto je pisano zato grijeh je pustiti stare generacije da izumru bez da iz njih ne izvucemo informacije! Ne znam da li se u maticnim uredima vode kakve evidencije koje bi bile od koristi osim sto bi se odnosilo na broj stanovnika!? Ja nazalost ne zna puno, sve do sada sto sam nasao uvezao sam u ovaj clanak, pa ako ko ima sta da doda neka prica!

Clanak o liskovcu:
http://bs.wikipedia....iskovac_(Cazin)

Trebalo bi ga preurediti ali treba jos novih informacija jer ne isplati se dirati ako se nema sta dodati

pa evo jacu za pocetak dodadti nesto sa jedne moje starnice gdjesam imo temu Narodna bastina Cazinske krajine ako kome nesmeta...

[Nirfet]

pa evo jacu za pocetak dodadti nesto sa jedne moje starnice gdjesam imo temu Narodna bastina Cazinske krajine ako kome nesmeta...

rodjo ti nista ne doda sto nismo znali